"Bela" preusmjerava ovamo. Za druga znacenja, vidi Bela (razdvojba).

Belot (popularniji naziv Bela) je kartaska igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske (posebno u sredisnjoj Hrvatskoj i Slavoniji), Bugarskoj, a igra se sirom svijeta, posebice u krugovima armenske dijaspore.

Belot se moze kartati u dvoje, troje ili cetvero, premda se najcesce igra u cetvero, dok se u dvoje ili troje igra u slucaju da nedostaju igraci.

Pravila

Pravila Belota su vrlo slicna francuskoj kartaskoj igri Belote, i zidovskoj igri Klobjos (Clobyosh), ali s nekoliko bitnih razlika.

Svaka se partija Belota (bez obzira na broj igraca) sastoji od dijeljenja, odredivanja aduta, zvanja, igranja i zbrajanja bodova.

Dijeljenje i odredivanje aduta

Ova se kartaska igra karta sa sveznjem od 32 karte (as, kralj, dama (baba), decko, X, IX, VIII, VII), i to kartama popularno zvanim madarice. Djelitelj nakon mijesanja nudi svezanj igracu s lijeve strane na presijecanje (igrac moze presjeci ili udarivsi rukom po sveznju dati znak da ne zeli sjeci). Karte se dijele u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. Karte se smiju podici jedino kad igrac ima pravo zvati. Inace se kaznjava igrom (162 boda)

Bela u dvoje

Svaki igrac dobije po tri karte licem okrenute prema dolje, potom sljedece tri karte (dakle sveukupno sest karata). Djelitelj zatim okrene sljedecu kartu licem prema gore. Tada dijeli jos dodatne cetiri karte svojem suigracu i sebi (te se karte nazivaju talon i one se ne smiju mijesati s prvih sest podijeljenih karata, nego njih valja odvojiti posebno). Ostatak se karata stavlja okomito na onu kartu koja je ranije stavljena licem prema gore, ali tako da se vidi o kojoj se karti radi.

Prvih sest karata se podize i pristupa se odredivanju aduta. Prednost ima onaj igrac koji nije dijelio. Nakon sto pogleda dobro svoje karte, igrac odlucuje hoce li zvati, odnosno odrediti da adut bude ona boja koja je na karti okrenutoj licem prema gore i na kojoj se nalazi ostatak nepodijeljenih karata, ili ce reci "dalje".

U slucaju da kaze "dalje", igrac koji je dijelio dobiva istu mogucnost koju moze prihvatiti ili odbiti. Ako oba igraca odbiju da adut bude ona boja koja je na karti licem prema gore, pravo odredivanja aduta ponovno dobiva igrac koji nije dijelio. On ponovno moze izabrati adut, ali da nije ona boja koju je prvi puta odbio i koja se nalazi na okrenutoj karti, ili moze po drugi puta reci dalje.

Ovaj put djelitelj mora odrediti adut izmedu tri preostale boje (bilo koju osim prvotno odbijene). Kada je adut odreden, oba igraca podizu preostale cetiri karte (talon), tako da svaki igrac u rukama ima sveukupno deset karata.

Bela u troje

Svaki igrac dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jos po tri karte (sveukupno sest), a onda jos cetiri karte u talonu koje se posebno odvoje od prvih sest karata. Dvije preostale karte su namijenjene za prvog igraca s djeliteljeve desne strane (on je prvi na redu). Igraci podizu prvih sest podijeljenih karata i prvi igrac s djeliteljeve desne strane mora zvati tj. odrediti adut. Nema pravo reci dalje.

Kada je adut odreden, igraci podizu talon (igrac koji je zvao podize sest karata, a ostali cetiri). Tada igrac koji je zvao tj. odredio adut izabire iz svojih karata dvije koje ce odbaciti, tako da sva trojica sada imaju jednak broj karata u rukama (10). Odbacene karte pripadaju igracu koji je zvao adut. On ih odlaze medu svoje stihove.

Postoji i opcija igranja u troje kada se umjesto 2 karte na kraju koje se daju prvome, jedna okrene i sluzi za odredivanje aduta kao u dvoje. Onaj koji uzme aduta ne mora imati vise u zbroju protiv druge dvojice nego vise od svakoga ponaosob.

Bela u cetvero

Glavno obiljezje bele u cetvero je da se igra u parovima. Dva suprotstavljena kartaska para imaju za cilj zajednickom igrom sakupiti pola + 1 bodova od ukupne igre.

Svaki igrac dobije po tri karte okrenute licem prema dolje, zatim jos po tri karte (sveukupno sest), i naposljetku dvije karte u talonu koje valja posebno odvojiti od prvih sest.

Prvih sest karata se podize i zapocinje odredivanje aduta. Prvi je na redu igrac s djeliteljeve desne strane (u Belotu se sve osim presijecanja odvija u smjeru suprotnom od kazaljke na satu).

Igrac odlucuje hoce li zvati (odrediti adut) ili ce reci dalje. U slucaju da kaze dalje, pravo na odredivanje aduta dobiva sljedeci igrac s desne strane koji ima ista prava kao i prethodni. Djelitelj nije obavezan zvati. Ako djelitelj ne zeli zvati, sljedeci igrac mijesa. Sva zvanja se ponistavaju.

Zvanje

Pod "zvanjem" se podrazumijeva poseban niz karata koje igrac ima u rukama, a koji mu donosi dodatne bodove. Postoje cetiri vrste zvanja:

• 4 decka: 200 bodova
• 4 devetke: 150 bodova
• 4 asa, desetke, kralja, dame (babe): 100 bodova

• 3 karte u nizu u istoj boji vrijede: 20 bodova
• 4 karte: 50 bodova
• 5 karata: 100 bodova
• Sest ili sedam karata za redom u istoj boji vrednuje se jednako kao i niz od pet karata, dakle 100 bodova.

Kod licitacije zvanja obavezno se prvo mora reci najjace zvanje, ukoliko se ustvrdi da je igrac imao jace zvanje, priznaje se prvo licitirano zvanje.

Zvanje se priznaje samo onom kartaskom paru koji ima najjace (najvrednije) zvanje (iznimka je bela). Drugom kartaskom paru ne priznaje se nista, pa cak i u slucaju da u rukama imaju nekoliko slabijih zvanja koja kada se zbroje vrijede vise od zvanja suprotnog para.

Cetiri iste karte (izuzev osmica i sedmica) su jace od niza od pet karata. Izmedu dva niza koja sadrzavaju jednak broj karata, prednost ima onaj niz koji sadrzi visu kartu, dakle niz osam, devet, deset, decko, slabiji je od niza devet, deset, decko, dama (baba)).

Ako se pak dogodi da dva igraca iz suprotnih kartaskih parova imaju jednako vrijedno zvanje, prednost dobiva onaj koji je imao prije pravo na odredivanje aduta (onaj koji je blize djelitelju s desne strane). Dopusteno je vezano zvanje (jedna te ista karta sudjeluje u dva zvanja).

Zvanje se pokazuje odmah na pocetku igre. Pita se ostale igrace imaju li zvanje, ako da, koliko i do kuda da se utvrdi tko ima pravo na nj (iznimka je zvanje bele).

Igrac koji u rukama ima kralja i damu (babu) u adutu, belu zove u trenutku kada prvi put baci jednu od te dvije karte. Vazno je napomenuti da je igrac obavezan jasno istaknuti ostalim igracima da ima zvanje bele, a to ce uciniti tako sto ce reci "bela" prilikom prvog bacanja bilo kralja ili dame. Belu je obavezno najaviti, dok odbacivanje druge karte koja cini belu nije obavezno, iako se moze popratiti rijecima "od bele".

Kod bele u cetvero, kada igrac ima pravo na zvanje, onda automatski ima pravo na zvanje i njegov partner.

Igranje

Igru zapocinje igrac prvi s desna do djelitelja (U nekim krajevima Hrvatske: prvi s lijeva. Npr. Medimurje). Slijedi ga sljedeci igrac do njega koji ne samo da mora postivati boju koja je bacena, nego treba baciti i kartu koja je veca od prethodne bacene karte. Na primjer, ako prvi igrac baci pikovu osmicu, a sljedeci igrac u rukama drzi pikovu sedmicu i pikovu desetku, on mora na osmicu baciti desetku, a ne sedmicu. To je takozvano pravilo ibera (prema njemackom über - iznad). Uvijek treba baciti jacu kartu, naravno ako se je ima. Ukoliko igrac nema karte za postivati, onda baca adut. Ako nema ni aduta, tek onda moze baciti bilo koju kartu koju zeli.

U slucaju da je prva karta adut, sljedeci igrac ponovno mora baciti jacu kartu u adutu, ako je ima, ali ako se odigra boja koja nije adut, a igrac koji je na redu nema karte za postivanje te stoga mora baciti adut, sljedeci igrac moze baciti boju koja se prvotno trazila i ne mora postivati iber tj. baciti jacu kartu zato sto je bacen adut.

Na primjer, adut je srce, prvi igrac baci pikovu osmicu, sljedeci igrac nema pika za postivati, te baca bilo koje srce. Sljedeci igrac u rukama ima pikovog asa i pikovu sedmicu. Slobodno baca pikovu sedmicu, jer pravilo jace karte ne vrijedi kada se neka boja presijece adutom. Igrac koji je bacio najjacu kartu, kupi stih i igra prvi u sljedecem bacanju.

Ako se bilo koje od navedenih pravila prekrsi, protivniku/protivnicima se pisu 162 boda (zbroj vrijednosti svih karata) + sva zvanja koja su bila zvana u tom dijeljenju (bez obzira tko je zvao). Tu partija zavrsava i krece se ispocetka u novo dijeljenje.

Bodovanje

Svaki igrac skuplja svoje stihove.

Igrac koji nosi zadnji stih, dobiva jos dodatnih 10 bodova. Igracu ili kartaskom paru se zvanje (ukljucujuci i belu) ne priznaje ukoliko nisu pokupili barem jedan stih. Ako igrac ili kartaski par pokupi/pokupe sve stihove, dobivaju jos dodatnih 90 bodova.

Takozvana cista igra (igra u kojoj nije bilo zvanja) iznosi 162 boda. Igrac ili kartaski par koji je zvao mora sakupiti najmanje pola+1 bodova od ukupne igre ako zeli proci. Dakle, ako je igra cista, treba se sakupiti 82 boda za prolaz, u suprotnom se ne prolazi nego "pada".

Zbroj igre raste ukoliko su u dijeljenju bila zvanja. Sva zvanja se zbroje i pridodaju na 162, od dobivenog iznosa se za prolaz ponovno zahtijeva pola+1. (ako je bilo 20 zvanja, igra iznosi 182 - prolaz je 92, ako je bilo 50 zvanja, igra je 212, prolaz je 107 bodova).

Kada se bela igra u troje, igrac koji zove adut, treba sakupiti vise od zbroja stihova ostala dva igraca.

Bodovanje u dvoje

Ako je igrac koji je zvao adut prosao, tj. sakupio vise od pola, obojici igraca se pise zbroj stihova koji su osvojili.

Ako je igrac koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od cijele igre, protivnicki igrac osvaja sve njegove bodove + svoje, tocnije cijelu igru.

Protivnikov pad se biljezi crticom, a ne nulom.

Bodovanje u troje

Ako je igrac koji je zvao adut prosao, tj. sakupio pola+1 od igre, svakom od troje igraca se pisu osvojeni bodovi koje su osvojili u pokupljenim stihovima.

Ako je igrac koji je zvao adut pao, on ne osvaja nista. Ostala dva igraca osvajaju onoliko koliko su pokupili u stihovima.

Pad se biljezi crticom, a ne nulom.

Bodovanje u cetvero

Ako je kartaski par koji je zvao adut prosao, tj. sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, svakom paru se zbrajaju bodovi koje su uspjeli sakupiti.

Ako je kartaski par koji je zvao adut pao, tj. nije sakupio pola+1 bodova od ukupne igre, sve bodove dobiva suprotni kartaski par.

Pad se biljezi crticom, a ne nulom.

Vrednovanje karata (bodovi)

Pobjeda

Bela se ne igra u nedogled, vec do odredene granice. Kada igrac ili kartaski par dosegne tu granicu, uobicajeno je reci da je igrac ili kartaski par - vani.

Postoje dva nacina da se zavrsi ova kartaska igra. Prvi nacin se medu kartasima naziva "igrati na dosta" - igracu ili kartaskom paru je cilj sakupiti u zadnjem odlucujucem dijeljenju onoliko bodova koliko mu nedostaje da dosegne dogovorenu granicu, bez obzira na to je li sakupio pola+1 od cjelokupnog zbroja igre (na primjer, ako se u beli u dvoje igrac nade u situaciji da ima 496 bodova, dakle nedostaju mu jos 5 bodova da bude vani, a prva karta koju baci na pocetku bacanja je decko u adutu koji je najjaca karta u igri vrijedna 20 bodova, po pravilu igrati na dosta, ovdje se igra zavrsava). Samo par koji osvoji stih moze reci "vani".

Drugi nacin da se bela privede kraju je pravilo igrati na prolaz. Igrac ili kartaski par treba sakupiti pola+1 od bodova ukupne igre, ako zeli proci. Drugim rijecima, zadnje odlucujuce dijeljenje se po ovom pravilu ne razlikuje od ostalih dijeljenja.

Prema sluzbenim pravilima igra se na dosta (mora dostici dovoljan broj boda, i mora osvojiti stih).

Bodovna granica (bela u dvoje)

Pobjeduje onaj koji prvi skupi 501 bod

Bodovna granica (bela u troje)

Pobjeduje onaj koji prvi skupi 701 bod.

Bodovna granica (bela u parovima)

Pobjeduje onaj koji prvi skupi 1001 bod